Svaki deveti stanovnik svijeta ide spavati gladan
16.05.2017.

Svaki deveti stanovnik svijeta ide spavati gladan

Prema podacima UNICEF-a gotovo 1,4 milijuna djece moglo bi umrijeti zbog pothranjenosti ove godine u Nigeriji, Somaliji Južnom Sudanu i Jemenu dok 3,1 milijuna djece mlađe od 5 godina svake godine umire od gladi.

"Svaki deveti stanovnik svijeta ide gladan spavati, a prema podacima FAO-a svake se godine baci oko 1,3 milijarde tona hrane", upozorila je hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir na plenarnoj sjednici Europskoga parlamenta prilikom rasprave o Inicijativi za učinkovitu uporabu resursa: smanjenje rasipanja hrane, poboljšanje sigurnosti hrane izvjestiteljice Biljane Borzan. Zastupnica Petir kao izvjestiteljica u sjeni Europskih pučana u Odboru za poljoprivredu i ruralni razvoj sudjelovala je u izradi mišljenja toga odbora za ovo izvješće. Usvojeni su njezini amandmani kojim se traži izuzeće donirane hrane od plaćanja PDV-a te u tom smislu i izmjena Direktive EU-a o PDV-u, kao i uspostava institucionalnih i financijskih instrumenata potpore socijalnim samoposlugama.

Petir naglašava kako porazni podaci o broju gladnih i pothranjenih u svijetu i količinama hrane koja se baca dovode do zaključka da problem gladi nije prvenstveno problem proizvodnje hrane, tehnologije i sirovina pa niti klimatskih promjena, već prije svega krize morala i krize politika koje se vode kako na globalnoj razini tako i unutar pojedinih država.

Kad su u pitanju zemlje Europske unije, prema podacima iz 2014. 55 milijuna ljudi (9,6 %) nije si moglo priuštiti kvalitetan obrok svaki drugi dan, a u porastu je i rizik od siromaštva i socijalne isključenosti u kojem je u 2015. bilo 118,8 milijuna građana EU (23,7 %).

Na razini EU ne postoji zajednička i dosljedna definicija rasipanja hrane, a istraživanja su pokazala kako se sveobuhvatna promjena prehrane pokazala najučinkovitijom metodom smanjenja utjecaja potrošnje hrane na okoliš. Voće i povrće oštećeno zbog elementarnih nepogoda te ono koje se na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima uništi ili zaore zbog gubitka tržišta ili niskih cijena predstavlja gubitak ulaganja i prihoda poljoprivrednika. Jedan od većih problema su i nepoštene trgovačke prakse koje omogućuju prodaju prehrambenih proizvoda ispod stvarne vrijednosti što doprinosi jačem rasipanju hrane.

Petir naglašava kako su „danas, više nego ikad, potrebne nove politike okrenute ljudima, a ne profitu. Potrebno nam je racionalno upravljanje resursima i održivo gospodarenje. EU baca 88 milijuna tona hrane godišnje, a kako hrana ne bi postajala otpad u fazi smo donošenja akcijskog plana za kružno gospodarstvo“.

Ona smatra kako jedna od mjera za smanjenje bacanja hrane može biti i snažnija potpora lokalnoj poljoprivrednoj proizvodnji, prodaji na kućnom pragu i kratkim lancima opskrbe hranom. „Zalažem se za ciljane socijalne politike poput ukidanja PDV-a na doniranu hranu, kao i one  usmjerene na potpore socijalnim samoposlugama“, rekla je Petir. No, ona smatra kako je ipak najvažnija promjena svijesti političara koji moraju pokazati odgovornost za ljude koji su im povjereni.  

Pogledajte i VIDEO  obraćanje zastupnice Petir.