Sud presudio da su organizmi dobiveni mutagenezom i promjenom gena GMO
26.07.2018.

Sud presudio da su organizmi dobiveni mutagenezom i promjenom gena GMO

Europski sud pravde svojom je presudom od 25. srpnja potvrdio kako su kulture dobivene tehnikom uzgoja mutagenezom i promjenama gena (gene editing) genetski modificirani organizmi (GMO) i time podložne zakonima koji ograničavaju uporabu genetski modificiranih organizama.

Sud se tako nije složio s biotehnološkom industrijom koja je tvrdila da je velik dio mutageneze ili pak namjernih promjena gena neznatno drugačiji od mutageneze koja se javlja prirodno ili je inducirana zračenjem. Sud smatra kako su organizmi dobiveni mutagenezom ustvari genetski modificirani organizmi (GMO) i u načelu su podložni obvezama propisanim GMO direktivom, stoji u priopćenju Suda. Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir rekla je da je "Sud potvrdio da su mutageneza i namjerne promjene gena genetski inženjering i da ih stoga treba regulirati GMO Direktivom. Kontroverzna nova generacija genetskog inženjeringa mora biti podložna sigurnosnim provjerama EU i označavanja. Nove tehnike genetskih modifikacija biljnih i životinjskih stanica moraju proći sigurnosnu provjeru njihovog utjecaja na okoliš i ljudsko zdravlje, kao i već postojeći GMO-i".

Sud napominje da su iz ove odluke izuzeti organizmi dobiveni mutagenezom koji su  konvencionalno bili  korišteni  u brojnim aplikacijama i imaju "dugi sigurnosni zapis " (long safety record). No, naglašavaju kako ih države članice mogu slobodno podvrgnuti odredbama utvrđenima Direktivom ili mogu i drugačije regulirati u skladu s pravom EU-a.

Presuda je rezultat tužbe od 12. ožujka 2015. kojom su tužitelji u glavnom postupku, francuski poljoprivredni sindikat i osam udruženja čiji je cilj zaštita okoliša i distribucija informacija o opasnostima od GMO-a, zatražili od suda da poništi premijerovu odluku o odbijanju njihova zahtjeva te da naloži premijeru poduzimanje svih potrebnih mjera radi uspostavljanja moratorija na biljne sorte otporne na herbicide i dobivene mutagenezom.

Podsjetimo kako su upravo zalaganje i aktivnosti Marijane Petir tijekom 10 godina rezultirale da su se sve županije u Hrvatskoj proglasile GMO free i zabranile sjetvu GMO sjemena, pa i u pokusne svrhe. Hrvatska je tako postala jedinstvena upravo po svom GMO free statusu i primjer je mnogim drugim državama.

Petir je ovo pitanje podigla i na EU razinu te je predložila formiranje Alpe-Adria regije slobodne od GMO-a. Tu je inicijativu nakon podrške u EU Parlamentu predstavila i u Hrvatskom saboru 2015. na zajedničkoj sjednici Odbora za europske poslove, Odbora za zaštitu okoliša i prirode, Odbora za poljoprivredu i Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku.

Na toj je sjednici bilo raspravljano o stajalištu Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe COM (2015) 177 i nacionalnim interesima u području postupanja s genetskim modificiranim organizmima. Inicijativu Marijane Petir supotpisala su 34 zastupnika Europskog parlamenta iz Hrvatske, Slovenije, Italije, Austrije i Mađarske te ju je uputila čelnicima EU kao i Hrvatske, Slovenije, Austrije, Italije i Mađarske. Time je ispunila obećanje koje je dala na početku svoga mandata da će poduzeti sve potrebne aktivnosti kako bi se Hrvatsku zaštitilo od sjetve GMO sjemena. Inicijativu je uputila kao poticaj za usvajanje prikladne regulative koja će jamčiti pravo država članica i njihovih regija da se proglase slobodnima od GMO-a te ih je pozvala da se u okviru svojih ovlasti zauzmu za njezino donošenje.