Srbijanske vlasti moraju ukloniti govor mržnje iz javnog prostora
02.03.2018.

Srbijanske vlasti moraju ukloniti govor mržnje iz javnog prostora

Johannes Hahn, povjerenik za europsku susjedsku politiku i pregovore o proširenju, u odgovoru na zastupničko pitanje hrvatske zastupnice Marijane Petir u Europskom parlamentu o neprimjerenom transparentu istaknutom tijekom nogometne utakmice 1. srpske lige, ističe kako je Europska komisija za borbu protiv rasizma i nesnošljivosti Vijeća Europe zamijetila da je govor mržnje često prisutan u javnom govoru u Srbiji te dodatno jača zahvaljujući medijima.
 
Zastupnica Petir uputila je zastupničko pitanje Europskoj komisiji zabrinuta i zgrožena transparentom koji su tijekom nogometne utakmice 1. srpske lige između klubova Crvena zvezda i Rad održane 18. studenoga 2017. godine, razvili navijači Crvene zvezde. Na transparentu utakmice koja se igrala na Dan sjećanja na žrtvu Vukovara je stajalo: „18. 11. 1991. Do novog oslobođenja – Slava svim žrtvama za srpski Vukovar”.
 
Petir je tražeći očitovanje i reakciju Europsku komisiju podsjetila kako je u hrvatskom gradu Vukovaru ubijeno više od 1000 hrvatskih branitelja i 3000 civila. Grad je 87 dana bio pod opsadom, a na njega je ispaljeno 6.5 milijuna projektila. Okupacijom grada Jugoslavenska narodna armija i srpske paravojne snage sravnale su ga sa zemljom i provele etničko čišćenje, ratne zločine i monstruozna kaznena djela nad preostalim civilnim stanovništvom.
 
Podsjećajući kako je sličan ispad od strane pripadnika Delija 90-ih godina najavio agresiju na Hrvatsku i sve zločine koji su potom uslijedili, Petir je osudila činjenicu da srbijanske vlasti nisu reagirale na transparent niti osudile incident.

„Srbija je država kandidatkinja za članstvo u EU-u, a svojim ponašanjem svjedoči upravo suprotno. Pozivanje na rat i ponovnu agresiju nad Hrvatskom koja se tolerira u Srbiji prijetnja je sigurnosti i stabilnosti cijele jugoistočne Europe kao i primjer napada na općeljudske vrijednosti. Hoće li Europska komisija prepoznati ozbiljnost takvoga govora mržnje i na njega adekvatno odgovoriti?“, stoji u zastupničkom pitanju Marijane Petir.

Povjerenik u svom odgovoru ističe kako je poticanje nacionalne, rasne ili religiozne mržnje ili netolerancije kažnjivo prema Krivičnom zakoniku Republike Srbije. Usto, kako podsjeća, Zakonom o zabrani diskriminacije izričito se zabranjuje govor mržnje, a Strategija prevencije i zaštite od diskriminacije te Akcijski plan za njezinu primjenu sadržavaju mjere protiv govora mržnje.
 
Hahn ističe kako bi „nacionalna tijela trebala preuzeti odgovornost za promicanje europskih vrijednosti, uključujući toleranciju i poštovanje manjina, zajednički život i spremnost na pomirbu, u javnim raspravama i odgojno-obrazovnim okruženjima. To je presudno ne samo za napredak prema članstvu u EU-u nego i, općenitije, za promicanje regionalne stabilnosti i stvaranje okruženja koje vodi nadilaženju tereta prošlosti.“
 
Komisija prati korake koje Srbija poduzima za uklanjanje govora mržnje, istaknuto je u odgovoru povjerenika Hahna u kojemu povjerenik jasno kaže kako očekuje da srpska tijela uzmu u obzir utvrđenja nacionalnih nadzornih mehanizama, posebice ombudsmana i povjerenika za zaštitu ravnopravnosti.