Sektor biogospodarstva mogao bi generirati 130 000 novih radnih mjesta do 2025. godine
08.11.2017.

Sektor biogospodarstva mogao bi generirati 130 000 novih radnih mjesta do 2025. godine

Otvarajući forum o budućnosti europskog šumarskog sektora zajedno s bivšim švedskim predsjednikom Vlade Göranom Perssonom, ujedno i predsjednikom organizacije ThinkForest, hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir rekla je kako su „zadnje dvije godine u Europskom parlamentu bile ključne za prilagođavanje smjera Europske unije prema učinkovitom gospodarenju sirovinama i tranziciji EU prema nisko ugljičnom gospodarstvu“.

Važni paketi propisa poput „Kružnog gospodarstva“, „Klimatsko-energetskog paketa zakona“ te posljednjeg paketa „Čiste energije za sve“ su doneseni ili se njihovo donošenje uskoro očekuje. “Ti novi i sveobuhvatni paketi zakona moraju djelovati zajedno i stimulativno na istraživanje, razvoj, primjenu novih tehnologija i inovacija. Vraćajući se unatrag moramo shvatiti da novi poslovi mijenjaju stare poslove te da nove tehnologije zamjenjuju stare, neučinkovite,  ’prljave’ i skupe”, naglasila je Petir.

Navedeno se naročito tiče sektora biogospodarstva koji bi mogao značajno profitirati od politika EU u razdoblju od 2021. do 2030. godine. Prema izvješću Konzorcija za biogospodarstvo i industriju iz 2016. godine, godišnji prihod sektora u EU iznosio je više od 2.1 milijarde eura i zapošljavao oko 18 milijuna radnika u EU. Očekivani rast održive primarne proizvodnje, prerade hrane i industrijske biotehnologije i biorafinerija se ostvaruje što dovodi do razvoja novih bio-baziranih industrija i otvaranje novih tržišta za bio-bazirane proizvode.

Komisija procjenjuje da bi financiranje izravnog istraživanja povezano s Strategijom biogospodarstva prema Obzoru 2020. moglo generirati oko 130 000 novih radnih mjesta i dodati vrijednost 45 milijardi eura u sektorima biogospodarstva do 2025. godine. Daljnji se rast očekuje od drugih - izravnih i neizravnih - javnih i privatnih ulaganja u sve podsektore biogospodarstva.

U tom kontekstu, Petir prepoznaje šumarstvo i drvno prerađivačku industriju kao značajne sastavnice biogospodarstva. U dosadašnjem radu ona se zalagala za fleksibilnost država članica da samostalno određuju svoj energetski miks te da iskoriste one obnovljive izvore energije koje im s obzirom na geografsku poziciju, sirovine i klimatske uvjete najbolje odgovaraju.

Postizanje ciljeva i obveza, kako Pariškog sporazuma, tako i zakonodavnih paketa neće se moći postići restrikcijama, uništavanjem dosadašnjih investicija te povećanjem nesigurnosti investitora, smatra Petir. Upravo u tom dijelu ona je primijetila “najveće prepreke daljnjim investicijama u obnovljive izvore energije, jer čestim izmjenama politike i stalnim mijenjanjem pravila unosi se nesigurnost, a tamo gdje nema sigurnosti, nema niti investicija, nema niti novih radnih mjesta”, rekla je Petir.

Na forumu su sudjelovali i John Bell, direktor Glavne uprave za istraživanje i inovacije Europske komisije (DG RTD), bivši predsjednik finske Vlade Esko Aho, profesor sa Sveučilišta „British Columbia“ Cecil Konijnendijk van den Bosch, supredsjedatelj UN-ovom organizacijom International Resource Panel (IRP), bivši povjerenik Europske komisije Janez Potočnik, te direktor Europskog šumarskog instituta Marc Palahí.