Istraživanja o štetnim utjecajima interneta
04.10.2018.

Istraživanja o štetnim utjecajima interneta

U proteklih nekoliko godina bilježi se porast medijskih napisa o lošem utjecaju interneta pri čemu je fokus na kršenju privatnosti i sigurnosti, dijeljenju lažnih vijesti, porastu cyberbullyinga, krađi putem interneta, objavljivanju pornografskih sadržaja iz osvete, razmjeni dječje pornografije, ovisnosti o internetu, te negativnom učinku interneta na društvene odnose.

Dok se društvene i ekonomske prednosti interneta ne mogu poreći, neki ljudi smatraju da su zbog nekih od tih utjecaja europske vrijednosti kao što su jednakost, poštivanje, ljudska prava i demokracija ugroženi. Tehnološke tvrtke nalaze se pod povećanim pritiskom da ublaže negativne utjecaje interneta, a političari i najutjecajniji ljudi pozivaju na drastične mjere kako bi se spriječili negativni utjecaji.

Europski parlament je u okviru rasprave o izmjeni direktive o audiovizualnim medijskim uslugama koje se odnose na bolju zaštitu maloljetnika i djece od štetnoga sadržaja, osobito od prekomjernoga oglašavanja izrazio svoju zabrinutost, a STOA panel, znanstveno istraživačko tijelo EP-a tražilo je od Službe za istraživanje Europskoga parlamenta da izradi pregled istraživanja o štetnim utjecajima interneta.

„Razvoj tehnologije, i svakodnevno njezino korištenje donijelo je mnoge prednosti sveukupnom društvu, ali može imati negativan utjecaj na individualnoj razini, uključujući i ovisnost o internetu. Istraživanja su pokazala kako ono može imati dalekosežne posljedice, a vidimo da je sve više prepoznata i kao ozbiljan problem jer su i neke hrvatske bolnice još prošle godine započele s uspostavom dnevnih bolnica u kojima pomažu ljudima kod problema s ovisnosti o internetu i video-igricama (gaming disoreder)“, rekla je hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir, ujedno i jedina hrvatska predstavnica i članica STOA panela.

Utvrđeno je da 87% europskih domaćinstava ima pristup internetu kod kuće, a 65% koristi mobilne uređaje za pristup internetu. Svakodnevno korištenje interneta povećava se za 33% među onima koji su stariji od 55 godina, do povećanja od 90% među osobama između 15-24 godine. Adolescenti provode najviše vremena na internetu. Istraživanje u Velikoj Britaniji pokazuje da će osobe između 12-15 godina potrošiti 21 sat tjedno online, pored 18 sati tjedno na mobitelu. Europljani u dobi od 16-24 godina potrošit će 168 minuta dnevno na mobilnom internetu, dok će osobe od 55-64 godina koristiti 30 minuta dnevno.

Društvene mreže koristi 88% osoba od 24 do 26 godina, 80% njih ih koristi svakodnevno, a svakodnevno korištenje interneta kod osoba od 25-39 godina je 59%, 36% kod osoba između 40-54 godine i 11% kod osoba koje su starije od 55 godina. Ostali popularni internetski sadržaji su slanje e-pošte, uspostava poziva i video poziva, slušanje radija i Podcasta, čitanje vijesti, gledanje video zapisa, traženje informacija o proizvodima i uslugama, rezervacija smještaja i putovanja, u svrhu internet bankarstva i igranja igrica. 4,4% europskih adolescenata pokazuju znakove patološkog korištenja interneta koji utječe na njihov život i zdravlje, dok 13,5% adolescenata sudjeluje u neprikladnom korištenju interneta. Slični podaci su zabilježeni i za odrasle osobe. Europljanima je važno da internet osigura svoj suverenitet na vlastitim podacima, te da osigura raznolikost, pluralizam i pravo na izbor.

APA (American Psychiatric Association) je 2013. godine uključila „Internet Gaming Disorder“ (problematično korištenje online video igara) kao moguću mentalnu bolest u svoj 3. dodatak (III appendix), kako bi bio uključen u sljedeće verzije priručnika za dijagnostiku i statistiku mentalnih poremećaja (DSM), u slučaju da ih istraživanja diljem svijeta potkrijepe znanstvenim dokazima. Također, WHO (Svjetska zdravstvena organizacija) je nedavno obznanila kako je problematično korištenje online video igara uključeno u 11. reviziju Međunarodne klasifikacije poremećaja (ICD-11).

Pregledom stručne literature, utvrđeno je kako je 19 istraživanja provedeno i analizirano u tri europske regije: južna Europa (Italija, Španjolska, Grčka…), zapadna Europa (Njemačka, Francuska, Nizozemska…) i sjeverna Europa (Danska…). Kada je fokus istraživanja bio na ovisnosti o internetu i online video igrama, uključeni su bili adolescenti, srednjoškolci, te studenti, a kada je fokus prebačen na ovisnost o online kockanju, tada su najčešći korisnici bili srednje životne dobi. U istraživanju su sudjelovale osobe oba spola, međutim problematično ponašanje je uglavnom bilo povezano s muškarcima (pogotovo ovisnost o online video igrama te online kockanju), osim kada je mjerena ovisnost o internetu općenito.

Kad se procjenjuje utjecaj interneta na zdravlje, način upotrebe je direktno povezan s problemom ovisnosti. Mladi korisnici koji često surfaju internetom iz zabave imaju veće šanse postati ovisnicima od ostalih korisnika (osoba srednje ili starije životne dobi). „Međutim, još uvijek ne postoji dovoljan broj istraživanja o internetskoj ovisnosti, što ostavlja prostor za preispitivanje rezultata. Također, teško je razdvojiti vrijeme provedeno online potrošeno na zabavu od onoga potrošenog za svakodnevne životne potrebe (akademske, profesionalne, obiteljske…) te ostalih faktora u kojima tehnologija sudjeluje u našem svakodnevnom životu (automatizacija domova, internet of things…), a koji mogu utjecati na ljudsko zdravlje“, ističe Petir. 

Postoji nekoliko tipičnih simptoma koji ukazuju na ovisnost o internetu: (i) konflikti s drugim osobama (npr. manjak kontrole nad 'online ponašanjem'; poteškoće u održavanju zdravih međuljudskih odnosa u svakodnevnom životu); (ii) zaokupljenost (npr. kada je korisnik previše zaokupljen korištenjem interneta); (iii) tolerancija (npr. potreba za sve više korištenja kako bi se zadovoljila vlastita potreba); te (iv) funkcionalni poremećaj (npr. kada internet štetno utječe na neki aspekt života).

Klasifikacijom ovisnosti o online video igrama kao poremećaja od strane Međunarodne zdravstvene organizacije došlo je i do većeg obujma znanstvene literature na tu temu tijekom proteklih 5 godina, te također dovelo i do sve većeg broja pacijenata u zdravstvenim ustanovama i bolničkim odjelima koji se bave problemima ovisnosti.

„S obzirom na sve veći broj zaključaka koji podržavaju problematično online igranje kod europskih adolescenata, iznenađujuće je da nema više kampanja ili programa za promicanje svijesti mladih o rizicima uzrokovanim online 'ponašanjem', pogotovo u kontekstu online igranja“, ističe Marijana Petir.

Tipični korisnici su adolescenti koji provode sve više vremena igrajući online video igre kada su sami kod kuće (čak do 6 puta duže u usporedbi s prvih 6 mjeseci igranja), najčešće na 'role-playing' igre, a te aktivnosti negativno utječu na njihov svakodnevni život (npr. škola), što dovodi do gubitka kontrole nad vlastitim ponašanjem. Istraživanje je pokazalo da se takvi slučajevi pojavljuju u nekoliko europskih zemalja, a preventivne mjere protiv tog problema poduzela je samo jedna članica EU, Španjolska.