Eurozastupnici danas raspravljaju o različitoj kvaliteti istih proizvoda u EU
18.05.2017.

Eurozastupnici danas raspravljaju o različitoj kvaliteti istih proizvoda u EU

Parlamentarno pitanje Komisiji s objašnjenjem o razlikama u deklaracijama, sastavu i okusu proizvoda na tržištima država članica EU-a u srednjoj/istočnoj i zapadnoj Europi, koje je potpisalo 43 zastupnika među kojima i hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir danas će biti predstavljeno na Plenarnoj sjednici Europskog parlamenta. Njime se izražava jasan stav kako su nepoštene prakse, kojima se proizvodi različite kvalitete jednako deklariraju u različitim državama članica te prodaju po gotovo istoj cijeni, na tržištu EU nedopuštene, a te su prakse pogotovo učestale u istočnom dijelu EU. Taj je problem primijećen kod velikog broja proizvoda, od prehrambenih i higijenskih proizvoda do deterdženata i dezinfekcijskih sredstava, koji su lošije kvalitete i ponekad skuplji u odnosu na identične proizvode na zapadnom tržištu Europske unije. Prešutnim odobravanjem takvih praksi građane većinom istočnog dijela EU zapravo se dovodi u položaj građana drugoga reda.

U pitanju koje je zastupnica Marijana Petir postavila povjerenici Veri Jourovoj još u rujnu 2015. godine upravo na tu temu dobila je  jasan odgovor kako su takve prakse nepoštene i zabranjene. „Direktivom 2005/29/EZ zabranjuje se zavaravajuća poslovna praksa kojom bi se potrošači mogli navesti na odluke o transakcijama koje inače ne bi donijeli. Prema toj Direktivi, ako trgovac oglašava proizvod kao jednak u nekoliko država članica, a istovremeno namjerno smanji kvalitetu proizvoda u nekim od tih zemalja u usporedbi s drugima, ova se praksa, podložna konkretnoj pojedinačnoj procjeni nadležnih nacionalnih tijela za zaštitu potrošača, može smatrati nepoštenom i prema tome zabranjenom Direktivom 2005/29/EZ“, ističe Vera Jourová u svom odgovoru poslanom zastupnici Petir 13. 11. 2015. godine.

„To nije ništa novo jer je povijest ovakvih praksi, ali i izostanka potrebnog djelovanja, nažalost dugačka. Dosadašnji povjerenici koji su bili zaduženi za zaštitu potrošača ignorirali su ovaj problem. Mislim da je tome došao kraj. Novost je ta da smo nas 43 potpisnika ovoga parlamentarnog pitanja predmetni slučaj uspjeli dovesti na dnevni red Plenarne sjednice Europskog parlamenta te ćemo tražiti rješenje toga problema i na tome putu nećemo posustati“, rekla je zastupnica Petir.
Naime, zastupnici iz različitih političkih opcija i država članica postavljali su Komisiji od 2011. godine pitanja vezano uz ovaj problem.

Prethodni povjerenik za ovu tematiku Borg uopće se nije želio baviti ovom temom, a odgovor zastupnicima je bio da Komisija ne namjerava provesti nikakva istraživanja.

Povjerenik Mimica se u svojim odgovorima nikada nije pozvao na Direktivu 2005/29/EZ. On je koristio argumentaciju kojom su se koristile i tvrtke koje su kršile pravila. Također nije planirao nikakva istraživanja. Nažalost nije iskoristio položaj povjerenika za raskrinkavanje ove prakse.

Povjerenica Jourová je prva konkretno odgovorila o nedopuštenosti takvih praksi. Međutim, prethodne odgovore Komisije je stavila u kontekst svoga odgovora upućujući da nacionalna tijela moraju dokazati različitu kvalitetu proizvoda (i povezati s namjerom prijevare), te kad prvi puta to dokažu imaju dobru podlogu za naplatiti veliku kaznu (razmjernu i odvraćajuću).

Petir ističe da se industrija često opravdava da su različiti sastojci naoko istih proizvoda dio planirane strategije prilagodbe pojedinom tržištu na temelju stručnih istraživanja preferencija kupaca u pojedinim državama članicama. Pri tome se pozivaju na nužnost usklađenosti kvalitete proizvoda s propisanim oznakama i deklaracijama, dok razlike u sastavu i kvaliteti nastoje opravdati preferencijama potrošača, specifičnostima proizvodnih linija i dostupnosti sastojaka pozivajući se i na prava tvrtki – vlasnica brenda – na samostalno odlučivanje o pozicioniranju njihovih proizvoda na nacionalnim tržištima.

„Pri tome nikad ne navode koje su to analize i kada provedene, niti tko je činio ispitivani uzorak. Nisam sigurna da postoji i jedan kupac nekog proizvoda koji bi izrazio svoju oduševljenost kupnjom proizvoda niže kvalitete u istoj ambalaži i po gotovo istoj cijeni, neovisno radi li se o hrani, uređaju ili vozilu“, pojašnjava Petir.

Od početka svog zastupničkog mandata Petir upozorava kako je takva nedopuštena praksa isključivo odluka najviše uprave tvrtke koja stoji iza određenog brenda i to zbog profita koji se ostvaruje na razlici u kvaliteti proizvoda. „Jeftiniji i manje kvalitetni sastojci smanjuju cijenu, ali i kvalitetu proizvoda, tako da se profit ostvaruje na štetu potrošača. Na to upozoravaju udruge za zaštitu potrošača koje smatraju da je riječ o diskriminaciji te prijevari tvrtki koje žele zaraditi pritom varajući kupce“, govori Petir.

Ona naglašava da ne smatra da tvornice koje proizvode za određene brendove u istočnom dijelu EU proizvode manje kvalitetne proizvode zato što tehnologijom ili znanjima nisu dorasli proizvodnim pogonima u primjerice zapadnom dijelu EU već da se radi o odlukama najviših uprava tvrtki i teškoj prijevari te tome treba stati na kraj.